SKAUTI SU ...
Skautski (izviđački) pokret je dobrovoljni, nepolitički obrazovni za mlade otvoren za sve bez obzira na spol, podrijetlo, rasu ili vjeroispovijest, u skladu sa Svrhom, Načelima i Metodom koju je osmislio Osnivač (Lord Robert Baden Powell).
Skautski (izviđački) pokret, globalno poznat kao skautizam, nastao je početkom 20. stoljeća u Velikoj Britaniji prema viziji Osnivača, sir Roberta Badena Powella. Danas je to najveći svjetski pokret za djecu i mlade, s više od 70 milijuna članova iz svih dijelova svijeta. Skautski (izviđački) pokret danas tvore dvije velike svjetske sestrinske organizacije – World Organisation of the Scout Movement (WOSM) i World Association of Girl Guides and Girl Scouts (WAGGGS).
Cilj i svrha
Svrha skautskog pokreta je razvoj tjelesnih, umnih, osjećajnih, društvenih i duhovnih potencijala djece i mladih kao pojedinaca i kao odgovornih građana lokalne, nacionalne i međunarodne zajednice.
Cilj Izviđačkog pokreta je doprinijeti razvoju tjelesnih, umnih, osjećajnih, društvenih i duhovnih potencijala djece i mladih kao pojedinaca i kao odgovornih građana lokalne, nacionalne i međunarodne zajednice.
Načela skautskog pokreta
Načela skautskog (izviđačkog) pokreta glase: lojalnost prema svojoj domovini usklađena s promicanjem lokalnog, nacionalnog i međunarodnog mira, razumijevanja i suradnje, sudjelovanje u razvoju društva, priznavanje i poštivanje dostojanstva čovjeka i integriteta svijeta prirode, privrženost duhovnim načelima, poštivanje religije koja ih izražava i prihvaćanje obveza koje iz toga proizlaze, privrženost Izviđačkom zavjetu i Zakonima, odgovornost člana za osobni razvoj.
WOSM
World Organisation of the Scout Movement (WOSM – World Scouting) je međunarodna organizacija koja okuplja preko 57 milijuna djece i mladih, u 196 zemalja diljem svijeta. Osnovana je 1922. godine na 2. Konferenciji Svjetskog skautskog ureda u Parizu, a od samih početaka u njenom radu sudjeluju i hrvatski izviđači – skauti.
Član je Konferencije ne-vladinih organizacija (CONGO) pri Organizaciji Ujedinjenih naroda (OUN), s konzultativnim statusom u Ekonomsko-socijalnom vijeću. Ujedno je i važan partner mnogim agencijama OUN-a (UNICEF, UNESCO, UNEP, WHO) i kampanjama (Ciljevi održivog razvoja).
Pravno sjedište organizacije je u Ženevi (CH), glavni ured u Kuala Lumpuru (Malezija), a djelovanje se koordinira kroz 5 regionalnih ureda, od kojih su za Savez izviđača Hrvatske zaduženi uredi Europske skautske regije, u Bruxellesu, Belgija, i Genevi, Švicarska.
Savez izviđača Hrvatske je od 19. srpnja 1993. godine ponovno dio velike svjetske skautske obitelji.
Više o Svjetskoj skautskoj organizaciji (WOSM) možete saznati ovdje.
WAGGGS
World Association of Girl Guides and Girl Scouts (WAGGGS) vodeća je svjetska organizacija za djevojke i žene koja pruža jedinstvenu platformu za osnaživanje, razvoj i globalno umrežavanje.
Utemeljena 1928. godine, WAGGGS danas okuplja više od 10 milijuna članica u 152 zemlje širom svijeta, stvarajući zajednicu posvećenu pozitivnim društvenim promjenama, poticanju osobnog rasta i promicanju globalne suradnje.
Kao globalni glas za djevojke i mlade žene, WAGGGS surađuje s međunarodnim organizacijama, uključujući UN, UNICEF i WHO, kako bi promicao ravnopravnost spolova, osnaživanje žena i ostvarivanje ciljeva održivog razvoja.
Savez izviđača Hrvatske je od 2023. godine u članstvu i omogućuje pristup ovoj globalnoj zajednici kroz svoje programe za djevojke i mlade žene, pružajući im priliku za osobni rast, razvoj liderstva i doprinos lokalnoj zajednici.
SKAUTSKA METODA
Skautska (izviđačka) metoda je sustav progresivnog samoobrazovanja koji se ogleda u međudjelovanju sljedećih elemenata: Izviđački Zavjet i Zakoni, Iskustveno učenje, Osobni napredak, Timski sustav, Podrška odraslih, Simbolički okvir, Priroda, Uključenost u zajednicu.
Skautska se metoda u praksi provodi stvaranjem svrhovitog odgojno-obrazovnog iskustva za djecu i mlade.
U središtu skautske metode je sustav vrijednosti – Izviđački zavjet i zakoni, a o njima više saznajte ovdje.
Iskustveno učenje
U izviđačkim aktivnostima nema mjesta za tipično školske oblike učenja.
Provedba praktičnih aktivnosti i stjecanje iskustva iz stvarnog života, te potom promišljanje o doživljenom, je način rada kojeg koristimo kako bismo olakšali kontinuirano učenje i razvoj.
Navedeno se ne odnosi samo na praktičan rad na usvajanju izviđačkih znanja i vještina, već i na pružanje osobnog iskustva svakom djetetu i mladoj osobi u timskom radu, planiranju, zajedničkom donošenju odluka, vođenju tima i sl.
Osobni napredak
Sustavnim poticanjem na aktivnost, učenje i napredovanje, djecu i mlade potičemo da postepeno preuzmu odgovornost i aktivnu ulogu u svom vlastitom razvoju.
Na taj način, svakom djetetu i mladoj osobi omogućujemo napredovanje na planu osobnog razvoja, na svoj način i svojim tempom, u skladu s dobi i mogućnostima.
Ovakav sustav ne predstavlja natjecanje s drugima, već sa samim sobom, kroz stalno nadmašivanje vlastitih mogućnosti.
Timski sustav
Izviđačke radne skupine, koje se najčešće nazivaju patrolama, prilagođene su prirodnim potrebama djece za okupljanjem u društvu svojih vršnjaka.
Ovakve skupine tj. timovi najčešće broje do osam članova, a više takvih skupina iste dobne kategorije čine sekciju.
Organizacija rada u timovima i sekcijama omogućuje izviđačima da nauče cijeniti različitosti i sudjeluju u vršnjačkom učenju, pomaže im da razvijaju interpersonalne vještine i unaprjeđuju odnose, motivira ih da se okušaju u vođenju i razvijaju liderske vještine te im omogućuje izgradnju osjećaja odgovornosti i pripadnosti.
Podrška odraslih
Izviđaštvo se oslanja na odrasle koji potiču, pomažu i podržavaju djecu i mlade kroz stvaranje prilika za učenje i pretvaranje tih prilika u vrijedna životna iskustva.
Pritom odrasli brinu o tome da djeca u svakom trenutku osjećaju da je izviđaštvo igra koju oni sami vode, a da su odrasli tu samo da im u tome pomognu.
Izviđaštvo omogućuje da se entuzijazam mladih i iskustvo odraslih međusobno isprepliću i nadopunjuju, uz uzajamno poštovanje, povjerenje i prihvaćanje.
Simbolički okvir
Simbolički okvir, posebno prilagođen pojedinoj dobnoj kategoriji, nudi priču koja svim dijelovima programa daje simbolički smisao i stapa ih u jednu konzistentnu i atraktivnu cjelinu, a kod djece i mladih potiče kreativnost, domišljatost i sposobnost maštanja kojima se potiče njihov razvoj.
Priroda
Priroda je okruženje koje pruža idealne uvjete za izviđačke aktivnosti, nudeći avanture i prilike za učenje.
Sudjelovanje u izviđačkim aktivnostima u prirodi ne predstavlja samo priliku za boravak na otvorenom.
Priroda omogućuje djeci i mladima da budu u izravnom kontaktu sa svijetom prirode – da otkrivaju odnose koji povezuju ljude i prirodni svijet, da razvijaju povezanost s prirodom i da razumiju važnosti održivosti.
Uključenost u zajednicu
Rad u zajednici i za zajednicu nije samo ono što izviđači rade za druge, već i sve ono što rade s drugima, nastojeći upoznati druge i drugačije članove zajednice.
Angažirajući se u zajednici, mladi dobivaju priliku na konkretnim zadacima osjetiti što znači preuzeti odgovornost.
Na taj način, mladima omogućujemo da osvijeste svoju ulogu i obvežu se postati aktivni građani svijeta te im poručujemo da ne moraju čekati da odrastu da daju svoj doprinos da njihova zajednica postane bolja.
DOBNE KATEGORIJE
Primjereno uzrastu i spolu, djecu i mlade članove SIH-a nazivamo:
pčelice i poletarci (učenici nižih razreda OŠ, od 6 do 11 godina), planinke i izviđači (učenici viših razreda OŠ, od 10 do 15 godina), planinke-istraživačice i izviđači-istraživači (učenici SŠ, od 14 do 18 godina).
Punoljetne mlade članove, ovisno o njihovoj ulozi u SIH-u, nazivamo:
starije istraživačice i stariji istraživači (mladi sudionici izviđačkih aktivnosti, od 18 do 25 godina), brđanke i brđani (izviđački voditelji i volonteri, od 18 do 29 godina).
Odrasle članove, s navršenih 30 ili više godina starosti, nazivamo starije brđanke i stariji brđani.
Izviđači ili skauti?
Kao zajednički međunarodni naziv za sve izviđače koristi se naziv SCOUT (skaut) – SCOUTS (skauti).
Poletarci i pčelice
Najmlađe članove Saveza izviđača Hrvatske, one starosti od 6 do 11 godina, nazivamo pčelicama i poletarcima.
Djeca ovog uzrasta najčešće sudjeluju u aktivnostima kraćeg trajanja koje su usmjerene na njihovo upoznavanje s izviđačkim znanjima i vještinama, poticanje suradnje i upoznavanje različitosti.
Dodatno, djevojčice i dječake učenike 1. i 2. razreda OŠ nazivamo mlađim pčelicama i poletarcima, a one 3. i 4. razreda starijim pčelicama i poletarcima ili vučićima. U skladu s time, skupine u kojima djeluju nazivaju se jatima ili čoporima.
Prelaskom u više razrede OŠ, djeca prelaze u dobnu kategoriju planinki i izviđača.
Izviđači i planinke
Planinke i izviđači su nazivi koje koristimo za djecu starosti od 10 do 15 godina. Djeca ovog uzrasta uvježbavaju svoje komunikacijske vještine, vještine suradnje u timu i liderstva kroz preuzimanje različitih uloga i djelovanje u patrolama i družinama.
Planinke i izviđači sudjeluju u raznolikim aktivnostima i avanturama u prirodi, tijekom kojih usvajaju korisna znanja i vještine u skladu s osobnim interesima.
U svrhu jednostavnije i kvalitetnije prilagodbe sadržaja i načina rada, djevojčice i dječake učenike 5. i 6. razreda OŠ nazivamo mlađim planinkama i izviđačima, a učenike 7. i 8. razreda OŠ starijim planinkama i izviđačima.
Istraživači i istraživačice
Djecu i mlade starosti od 14 do 18 godinama nazivamo planinkama-istraživačicama i izviđačima-istraživačima.
Djevojke i mladići ovog uzrasta uključuju se u brojne aktivnosti koje im omogućuju stjecanje različitih vještina, upoznavanje i suradnju s vršnjacima iz različitih dijelova Hrvatske.
Osim kroz provedbu projekata i aktivnosti koje, uz podršku, osmišljavaju i provode u lokalnoj zajednici, mladi ovog uzrasta imaju priliku i uključiti se u provedbu aktivnosti s djecom i mladima u ulozi volontera.
Ulaskom u svijet odraslih, po navršenoj 18. godini, mladi prelaze u dobnu kategoriju starijih istraživačica i istraživača.
